Osteoporoza: Tihi neprijatelj vaših kostiju – Preduzmite korake na vreme!

Šta je osteoporoza

Osteoporoza je progresivna metabolička bolest kostiju koja karakteriše smanjenje koštane mase i poremećaj u strukturi koštanog tkiva. Ove promene uzrokuju smanjenje gustine i kvaliteta kostiju, čineći ih krhkim, slabijim i podložnijim lomovima čak i pri minimalnoj traumi. Bolest ima značajan uticaj na zdravlje i kvalitet života obolelih, s obzirom na to da frakture povezane s osteoporozom, posebno u području kuka, kičme i zapešća, mogu izazvati ozbiljne komplikacije, uključujući gubitak pokretljivosti.

Osteoporoza se javlja kod oba pola, ali je značajno češća kod žena, naročito posle menopauze. U tom slučaju, radi se o primarnoj osteoporozi koja je povezana sa smanjenjem nivoa estrogena, hormona koji ima ključnu ulogu u održavanju koštane gustine. Sekundarna osteoporoza se razvija kao posledica drugih zdravstvenih stanja, poput endokrinih poremećaja, gastrointestinalnih bolesti ili reumatoloških oboljenja, ili je uzrokovana dugotrajnom upotrebom lekova poput kortikosteroida, koji ubrzavaju gubitak koštane mase.

Osteoporoza je tihi problem, s obzirom na to da se često razvija bez simptoma dok ne dođe do prve frakture. Njena dijagnostika, prevencija i lečenje su od ključnog značaja za smanjenje rizika od fraktura i poboljšanje kvaliteta života.

Rano otkrivanje osteoporoze omogućava primenu preventivnih mera koje mogu usporiti progresiju bolesti i smanjiti rizik od ozbiljnih posledica. Prevencija obuhvata adekvatan unos kalcijuma i vitamina D, redovnu fizičku aktivnost sa naglaskom na vežbe snage i opterećenja, izbegavanje štetnih navika poput pušenja i prekomerne upotrebe alkohola, kao i pravilnu ishranu bogatu nutrijentima neophodnim za zdravlje kostiju.

Uzroci osteoporoze

U odnosu na faktore koji utiču na nastanak bolesti, osteoporoza se deli na primarnu i sekundarnu.

Primarna osteoporoza nastaje kao prirodni proces usled starenja. Može biti postmenopauzalna osteporoza, koja se javlja kod žena usled naglog pada nivoa estrogena posle menopauze. Estrogen je ključan u održavanju gustine kostiju, te njegov nedostatak znatno utiče na kvalitet koštane mase, tj. ubrzava resorpciju kosti. Takodje u primarnu se ubraja i senilna osteoporoza, koja se javlja kod osoba oba pola posle 75. godine života. Ona je rezultat prirodnog starenja kostiju, gde dolazi do postepenog gubitka koštane mase usled sporijeg stvaranja novog koštanog tkiva u poređenju sa procesima razgradnje. Ovaj oblik osteoporoze često se preklapa sa primarnom osteoporozom kod starijih žena, dok kod muškaraca može biti dominantan oblik bolesti.

Sekundarna osteoporoza se javlja kao posledica drugih faktora ili zdravstvenih stanja. To uključuje endokrine poremećaje, koji mogu izazvati demineralizaciju kostiju, hronične bolesti kao npr. Celijakliju, Kronovu bolesti i sl. koje utiču na nivo Kalijuma, kao i upotreba lekova, životni stil i nutritivni nedostaci. Navike koje uključuju fizičku neaktivnost, pušenje, prekomerno konzumiranje alkohola i kofeina, nedovoljan unos kalcijuma, vitamina D, proteina i sl. značajno pospešuju ovu bolest.

Genetska predispozicija takodje igra značajnu ulogu u razvoju osteoporoze, čineći je delimično uslovljenom nasleđem. Svesnost pacijenta o sopstvenom riziku i pravovremeno preduzimanje preventivnih mera ključni su za očuvanje zdravlja kostiju. Edukacija o značaju prevencije, uključujući zdravu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i adekvatan unos esencijalnih nutrijenata, može napraviti razliku između očuvanja koštane gustine i razvoja ozbiljnih komplikacija povezanih s ovom bolešću. Preventivne mere, započete na vreme, ne samo da usporavaju proces gubitka koštane mase, već i osnažuju pacijente u borbi za dugoročno zdravlje i vitalnost.

Simptomi

Većina pacijenata s osteoporozom ne shvata ozbiljnost svog stanja, jer bolest u ranim fazama obično prolazi bez vidljivih simptoma. Međutim, upravo u tom periodu započinje postepeno slabljenje kostiju. Prvi znakovi bolesti često se javljaju kada već dođe do mikrofraktura, najčešće pršljenova, što uzrokuje bol i može dovesti do deformiteta uz stalni hronični bol. Ove mikrofrakture su često neprimećene dok se ne nakupe, a posledice postanu očigledne.

Kako bolest napreduje, pacijenti mogu doživeti prelome na mestima poput torakalne i lumbalne kičme, vrata butne kosti ili iznad ručnog zgloba. Ove povrede mogu nastati i pri minimalnim traumama ili padovima, koji kod zdrave osobe ne bi izazvali nikakve posledice. Kod osoba s osteoporozom, međutim, kosti su toliko krhke da čak i manji pritisak može dovesti do ozbiljnih preloma.

Dugotrajna osteoporoza često uzrokuje trajne promene na skeletu. Pacijenti gube na visini, kičma poprima izražen kifotični oblik, što rezultira pogrbljenim držanjem. Ove deformacije mogu uticati i na grudni koš, smanjujući njegovu elastičnost i kapacitet, što otežava disanje. Pored fizičkih promena, bolest može negativno uticati na kvalitet života, ograničavajući pokretljivost i povećavajući rizik od zavisnosti od tuđe pomoći.

Lečenje

Pravovremena dijagnoza osteoporoze od suštinskog je značaja za očuvanje zdravlja kostiju i sprečavanje komplikacija. Nakon postavljanja dijagnoze i odredjivanju stepenu gubitka koštane mase, odmah se pristupa sveobuhvatnom lečenju kako bi se usporio ili zaustavio napredak bolesti.

Efikasan terapijski pristup podrazumeva farmakološke i nefarmakološke pristupe.

  • Medikamente: Od lekova se koriste preparati koji deluju na smanjenje razgradnje kostiju ili stimulaciju njihove obnove.
  • Promenu ishrane: Pravilna ishrana bogata hranljivim materijama, posebno kalcijumom i vitaminom D, od ključnog je značaja za zdravlje kostiju.
  • Povećan unos kalcijuma: Obezbeđivanje dovoljne količine kalcijuma iz hrane ili suplemenata podržava procese remineralizacije kostiju.
  • Fizičku aktivnost: Redovne vežbe, poput hodanja, laganog treninga sa opterećenjem i balansa, pospešuju metabolizam kostiju i jačaju muskulaturu koja pruža podršku skeletu.

Pored ovih osnovnih mera, fizikalna i kineziterapija imaju značajnu ulogu u lečenju osteoporoze. Primena magnetnog polja, specijalnih vežbi i terapijskih tehnika pomaže u jačanju koštanog tkiva, poboljšanju cirkulacije i povećanju pokretljivosti. Ove metode ne samo da usporavaju gubitak koštane mase, već pomažu i u smanjenju bola i održavanju funkcionalne nezavisnosti pacijenata.

Uprkos ozbiljnosti komplikacija, osteoporozu je moguće držati pod kontrolom uz pravovremenu dijagnostiku, edukaciju pacijenata i dosledno sprovođenje preventivnih i terapijskih mera. Ovo uključuje ne samo lečenje već i motivisanje pacijenata da prepoznaju važnost očuvanja zdravlja kostiju.

Zakažite pregled u Specijalističkoj ordinaciji za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Lumbago

Fiksni: +381 11 785 70 30
Mobilni: +381 62 785 703
Email: office@lumbago.rs
Adresa: Kraljice Natalije 11, 11000 Beograd

Možda vas bude zanimalo

Bol u rukama: Kako prepoznati i sprečiti sindrom karpalnog tunela

Šta je sindrom karpalnog tunela?
Sindrom karpalnog tunela je kompresivna neuropatija koja nastaje zbog pritiska na nerv medianus (n. medianus) u karpalnom tunelu u ručnom zglobu. Ovaj nerv je odgovoran za osećaj i pokretljivost u prstima i delovima šake. Sindrom karpalnog tunela je najčešća kompresivna neuropatija, koja se javlja u 90% slučajeva.

Pročitaj više

Korak po korak: Vaš vodič za oporavak posle preloma

Prelom kosti nastaje usled dejstva spoljašnje sile na kost, prevazilazeći njenu čvrstinu, što dovodi do prekida kontinuiteta koštanog tkiva. To je ozbiljna telesna povreda koja, u zavisnosti od vrste i težine preloma, može izazvati značajan gubitak funkcionalnosti i pokretljivosti. Neki prelomi mogu dovesti do visokog stepena invaliditeta, dok se kod drugih može očekivati određeni stepen funkcionalnog oštećenja.

Pročitaj više
Facijalis

Paraliza facijalnog nerva: Koraci ka ponovnom osmehu

Nervus facialis, ili facijalni nerv, odgovoran je za inervaciju mišića lica, čime omogućava pokrete potrebne za izraze lica, kao i za žvakanje i druge važne funkcije. Paraliza nerva facialis predstavlja potpuni gubitak funkcije mišića jedne strane lica, što dovodi do nemogućnosti pomeranja tih mišića. Ova ozbiljna posledica često rezultira asimetrijom lica, sa padanjem uglova usana, nemogućnošću zatvaranja oka i drugim promenama u izrazu. S druge strane, pareza nerva facialis označava delimičnu slabost mišića na jednoj strani lica, koja može uzrokovati lakšu asimetriju i otežano kretanje lica, ali ne u potpunosti.

Pročitaj više
Gonartroza

Gonartroza: Kada bol u kolenu postane svakodnevica – rešenje postoji!

Gonartroza, poznata i kao osteoartritis kolena, je hronična, degenerativna bolest koja pogađa zglobnu hrskavicu kolena. Hrskavica, koja normalno omogućava glatko kretanje zgloba i ublažava udarce, tokom vremena postaje istanjena, neravna i fragmentirana. Ovaj proces izaziva povećano trenje u zglobu, što rezultira bolom, ukočenošću i smanjenom pokretljivošću. Kako bolest napreduje, dolazi do promena na kosti, uključujući stvaranje osteofita, odnosno koštanih izraslina, koje dodatno povećavaju nelagodnost i ograničavaju funkciju zgloba.

Pročitaj više
Trnjenje u šakama

Trnjenje u šakama? Evo šta stoji iza cervikobrahijalnog sindroma

Trnjenje šaka jedan je od karakterističnih simptoma cervikobrahijalnog sindroma, stanja koje obuhvata niz tegoba u predelu vrata, ramenog pojasa i ruku. Pored bola koji se javlja u vratu, bol može zračiti ka ramenima i duž ruku, i biti prisutan sa obe strane tela ili samo na jednoj strani. Često su prisutne parestezije – osećaj trnjenja ili peckanja – koje se mogu protezati duž ruku sve do prstiju.

Pročitaj više

Bolna peta? Evo kako se nositi sa petnim trnom

Petni trn (Calacar calcanei) je koštana izraslina koja se formira na petnoj kosti, često u obliku malog trna ili šiljka. Nastaje usled prekomernog nakupljanja kalcijuma na delu pete koji je podložan stalnom pritisku. Ovaj proces često je posledica preopterećenja stopala, dugotrajnog stajanja ili nepravilnog hodanja. Kalcifikat, koji se formira u ovom području, vrši pritisak na okolno meko tkivo, izazivajući bol, upalu i iritaciju.

Pročitaj više