Artroza

Šta je artroza?

Artroza je hronično degenerativno oboljenje zglobova. Ove promene se sreću na lumbalnom i cervikalnom delu kičmenog stuba, kukovima, kolenima, stopalima, šakama i prstima. Artroza se smatra kao jedno od najčešćih reumatskih stanja i javlja se u nekim sredinama čak 70% kod populacije iznad 50 godina.

Proces starenja tkiva, poremećaji hormonske ravnoteže, mnogi spoljašnji faktori, nasledna predispozicija su faktori koji utiču na nastanak artroza. Primarne artroze su one kojima se uzrok nastanka ne može dokazati, smatra se da su genetski uslovljene i obično zahvataju veći broj zglobova. Sekundarne artroze mogu biti uzrokovane urođenim anomalijama, kao posledica povrede, metaboličkih ili endokrinih bolesti i upala.

Uzroci artroze

Simptomi

Kod artroze dolazi do trošenja zglobne hrskavice, smanjuje se zglobni prostor i stvaraju se koštani izrasci (osteofiti). Pacijent ima jake bolove, otok, ograničenje pokreta u zglobu, pa tako postepeno dolazi do gubitka mišićne snage. Na kraju se razviju i deformiteti zglobova.

Lečenje

Na osnovu fizkalnog pregleda i dopunske dijagnostike (rentgen i magnetna rezonanca) lekar fizijatar postavlja dijagnozu i prepisuje terapiju. Prvi cilj kod lečenja je da se pacijent oslobodi bola.

Fizikalne procedure koje se koriste kod artroze su:

  • ultrazvuk
  • laser
  • interferentne struje
  • TENS
  • dijadinamične struje
  • krioterapija
  • magnetna terapija

Kineziterapija

Vežbe sa pacijentom se otpočinju kada se bol smanji. Cilj vežbi je povećanje obim pokreta u zglobu, jačanje mišića, a pacijent se posebno savetuje kako da se ponaša u svakodnevnim aktivnostima.

Zakažite pregled u Specijalističkoj ordinaciji za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Lumbago

Fiksni: +381 11 785 70 30
Mobilni: +381 62 785 703
Email: office@lumbago.rs
Adresa: Kraljice Natalije 11, 11000 Beograd

Možda vas bude zanimalo

Diskus hernija

Diskus hernija nije kraj: Lečenje koje vraća pokret bez operacije

Diskus hernija, poznata i kao hernija diska ili prolaps diska, predstavlja stanje u kojem dolazi do pomeranja ili pucanja intervertebralnog diska u kičmenom stubu. Diskovi, koji se nalaze između pršljenova, sastoje se od spoljašnjeg čvrstog prstena (annulus fibrosus) i unutrašnjeg gelastog jezgra (nucleus pulposus). Njihova glavna uloga je amortizacija pritiska na kičmu prilikom hodanja, trčanja, skakanja ili sedenja, omogućavajući fleksibilnost kičmenog stuba.

Pročitaj više
Trnjenje u šakama

Trnjenje u šakama? Evo šta stoji iza cervikobrahijalnog sindroma

Trnjenje šaka jedan je od karakterističnih simptoma cervikobrahijalnog sindroma, stanja koje obuhvata niz tegoba u predelu vrata, ramenog pojasa i ruku. Pored bola koji se javlja u vratu, bol može zračiti ka ramenima i duž ruku, i biti prisutan sa obe strane tela ili samo na jednoj strani. Često su prisutne parestezije – osećaj trnjenja ili peckanja – koje se mogu protezati duž ruku sve do prstiju.

Pročitaj više

Ravni tabani kod dece i odraslih: Uzroci, posledice i rešenja

Ravna stopala, ili pes planus, predstavljaju deformitet u kojem je svod stopala spušten ili potpuno ravan, pa se cela ili skoro cela površina tabana oslanja na podlogu. Kod osoba sa ravnim tabanima, unutrašnji deo stopala dotiče tlo prilikom hodanja ili stajanja. Ovo stanje može biti prisutno od rođenja ili se razviti s vremenom, najčešće zbog slabljenja mišića, ligamenata ili povreda.

Pročitaj više

Korak po korak: Vaš vodič za oporavak posle preloma

Prelom kosti nastaje usled dejstva spoljašnje sile na kost, prevazilazeći njenu čvrstinu, što dovodi do prekida kontinuiteta koštanog tkiva. To je ozbiljna telesna povreda koja, u zavisnosti od vrste i težine preloma, može izazvati značajan gubitak funkcionalnosti i pokretljivosti. Neki prelomi mogu dovesti do visokog stepena invaliditeta, dok se kod drugih može očekivati određeni stepen funkcionalnog oštećenja.

Pročitaj više

Bolna peta? Evo kako se nositi sa petnim trnom

Petni trn (Calacar calcanei) je koštana izraslina koja se formira na petnoj kosti, često u obliku malog trna ili šiljka. Nastaje usled prekomernog nakupljanja kalcijuma na delu pete koji je podložan stalnom pritisku. Ovaj proces često je posledica preopterećenja stopala, dugotrajnog stajanja ili nepravilnog hodanja. Kalcifikat, koji se formira u ovom području, vrši pritisak na okolno meko tkivo, izazivajući bol, upalu i iritaciju.

Pročitaj više