Gonartroza: Kada bol u kolenu postane svakodnevica – rešenje postoji!

Šta je gonartroza?

Gonartroza, poznata i kao osteoartritis kolena, je hronična, degenerativna bolest koja pogađa zglobnu hrskavicu kolena. Hrskavica, koja normalno omogućava glatko kretanje zgloba i ublažava udarce, tokom vremena postaje istanjena, neravna i fragmentirana. Ovaj proces izaziva povećano trenje u zglobu, što rezultira bolom, ukočenošću i smanjenom pokretljivošću. Kako bolest napreduje, dolazi do promena na kosti, uključujući stvaranje osteofita, odnosno koštanih izraslina, koje dodatno povećavaju nelagodnost i ograničavaju funkciju zgloba.

Gonartroza se često manifestuje kao bol koji se pojačava prilikom opterećenja, kao što su hodanje, penjanje uz stepenice ili stajanje. U početnim fazama, bol se može smanjivati tokom odmora, ali s progresijom bolesti postaje prisutan čak i u mirovanju. Ukočenost zgloba, posebno ujutru ili nakon dužeg sedenja, dodatno otežava svakodnevne aktivnosti. U težim slučajevima, može doći do deformiteta zgloba kolena i izraženog smanjenja kvaliteta života.

Gonartroza je drugi najčešći problem koji se tretira u okviru fizikalne medicine, odmah nakon bola u leđima. Iako se često povezuje sa starenjem zgloba, bolest može nastati i kod mlađih osoba usled čestih povreda ili prekomernog opterećenja kolena. Pravovremena dijagnoza i adekvatan tretman su ključni za usporavanje progresije bolesti i očuvanje funkcionalnosti kolena.

Uzroci gonartroze

Uzroci nastanka gonartroze mogu biti različiti, ali najčešće je povezana sa prirodnim starenjem zgloba, koje uzrokuje trošenje hrskavice tokom vremena. Takođe, gonartroza može biti rezultat ponovljenih povreda kolena, kao što su prelamanje, istegnuće ligamenata ili meniskus, koji mogu ubrzati proces degeneracije hrskavice. Uz ove faktore, genetska predispozicija, prekomerna telesna težina i nepravilna opterećenja zgloba mogu dodatno doprineti razvoju ove bolesti.

Simptomi

Simptomi gonartroze obično se razvijaju postepeno, ali prvi znak koji pacijenti primete je bol u kolenu koji se javlja tokom hodanja, posebno pri penjanju ili spuštanju niz stepenice. Takođe, prisutna je i kratkotrajna ukočenost koja se javlja nakon perioda mirovanja, najčešće pri prvim pokretima nakon buđenja ili sedenja. Jedan od karakterističnih simptoma može biti i krckanje u zglobu (krepitacije) koje se oseća tokom pokreta kolena.

Kako bolest napreduje, bol postaje intenzivniji i često prisutan čak i tokom odmora. Zglob može oticati, pokreti postaju ograničeni, a zbog slabosti mišića dolazi do nestabilnosti kolena, što dodatno otežava kretanje. Ako se gonartroza ne leči, mogu se razviti deformiteti kolena – u obliku O nogu (varus) ili X nogu (valgus). Ove promene ne samo da dodatno oštećuju strukturu zgloba, već negativno utiču na držanje tela i obrazac hoda, što može izazvati bolove i u drugim delovima tela, poput kukova i kičme.

Pravovremeno prepoznavanje simptoma i odgovarajuća terapija ključni su za očuvanje funkcije kolena i sprečavanje daljih komplikacija.

Lečenje

Čim se pojave prvi simptomi bola u kolenu tj. gonartroze, važno je da se pacijent obrati lekaru. Fizijatar će na osnovu fizikalnog pregleda i dopunskih dijagnostičkih procedura, poput rendgenskog snimanja ili magnetne rezonance, postaviti preciznu dijagnozu i odrediti odgovarajući tretman.

Fizikalna terapija je ključna u smanjenju bola i otoka, opuštanju mišića, kao i poboljšanju cirkulacije u zahvaćenom zglobu. Koriste se različite terapijske metode, uključujući:

  • ultrazvučnu terapiju, koja deluje na dubinska tkiva,
  • lasersku terapiju, koja pomaže u smanjenju upale i podstiče regeneraciju,
  • interferentne struje i TENS, koje smanjuju bol i stimulišu mišiće,
  • magnetnu terapiju, koja poboljšava cirkulaciju i ubrzava oporavak,
  • krioterapiju, koja ublažava otok i inflamaciju hladnim tretmanima.

Kada se bol i upala ublaže, pacijent se može uključiti u proces kineziterapije. Fokus je na izvođenju vežbi za jačanje mišića natkolenice (m. quadriceps), što pomaže u stabilizaciji zgloba, kao i vežbi koje povećavaju obim pokreta u kolenu, vraćajući funkcionalnost i poboljšavajući pokretljivost.

U slučajevima kada je telesna težina faktor koji dodatno opterećuje zglob, pacijentima se savetuje smanjenje težine kroz prilagođenu ishranu i redovnu fizičku aktivnost, kako bi se smanjilo opterećenje na koleno i olakšalo lečenje. Ovako sveobuhvatan pristup omogućava pacijentima da povrate kvalitet života i značajno smanje rizik od daljih komplikacija.

Zakažite pregled u Specijalističkoj ordinaciji za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Lumbago

Fiksni: +381 11 785 70 30
Mobilni: +381 62 785 703
Email: office@lumbago.rs
Adresa: Kraljice Natalije 11, 11000 Beograd

Možda vas bude zanimalo

Koksartroza – bol u kuku

Koksartroza je degenerativno oboljenje zgloba kuka koje se najčešće javlja kod starijih osoba, ali se može pojaviti i kod mlađih zbog različitih faktora kao što su povrede, infekcije ili urođene deformacije. Oboljenje započinje postepenim gubitkom zglobne hrskavice, što dovodi do sužavanja zglobnog prostora i stvaranja osteofita (koštanih struktura koje podsećaju na trn) koji uzrokuju dodatnu nelagodnost. Kako bolest napreduje, dolazi do sve većeg ograničenja pokreta i ukočenja zgloba kuka, što može značajno uticati na svakodnevne aktivnosti i kvalitet života pacijenta.

Pročitaj više
Trnjenje u šakama

Trnjenje u šakama? Evo šta stoji iza cervikobrahijalnog sindroma

Trnjenje šaka jedan je od karakterističnih simptoma cervikobrahijalnog sindroma, stanja koje obuhvata niz tegoba u predelu vrata, ramenog pojasa i ruku. Pored bola koji se javlja u vratu, bol može zračiti ka ramenima i duž ruku, i biti prisutan sa obe strane tela ili samo na jednoj strani. Često su prisutne parestezije – osećaj trnjenja ili peckanja – koje se mogu protezati duž ruku sve do prstiju.

Pročitaj više

Bolna peta? Evo kako se nositi sa petnim trnom

Petni trn (Calacar calcanei) je koštana izraslina koja se formira na petnoj kosti, često u obliku malog trna ili šiljka. Nastaje usled prekomernog nakupljanja kalcijuma na delu pete koji je podložan stalnom pritisku. Ovaj proces često je posledica preopterećenja stopala, dugotrajnog stajanja ili nepravilnog hodanja. Kalcifikat, koji se formira u ovom području, vrši pritisak na okolno meko tkivo, izazivajući bol, upalu i iritaciju.

Pročitaj više

Bol u rukama: Kako prepoznati i sprečiti sindrom karpalnog tunela

Šta je sindrom karpalnog tunela?
Sindrom karpalnog tunela je kompresivna neuropatija koja nastaje zbog pritiska na nerv medianus (n. medianus) u karpalnom tunelu u ručnom zglobu. Ovaj nerv je odgovoran za osećaj i pokretljivost u prstima i delovima šake. Sindrom karpalnog tunela je najčešća kompresivna neuropatija, koja se javlja u 90% slučajeva.

Pročitaj više
Artorza

Artroza

Artroza je hronično degenerativno oboljenje zglobova. Ove promene se sreću na lumbalnom i cervikalnom delu kičmenog stuba, kukovima, kolenima, stopalima, šakama i prstima. Artroza se smatra kao jedno od najčešćih reumatskih stanja i javlja se u nekim sredinama čak 70% kod populacije iznad 50 godina.

Pročitaj više