Bolna peta? Evo kako se nositi sa petnim trnom

Šta je petni trn

Petni trn (Calacar calcanei) je koštana izraslina koja se formira na petnoj kosti, često u obliku malog trna ili šiljka. Nastaje usled prekomernog nakupljanja kalcijuma na delu pete koji je podložan stalnom pritisku. Ovaj proces često je posledica preopterećenja stopala, dugotrajnog stajanja ili nepravilnog hodanja. Kalcifikat, koji se formira u ovom području, vrši pritisak na okolno meko tkivo, izazivajući bol, upalu i iritaciju.

Osim toga, petni trn može otežati hodanje i stvoriti osećaj nelagodnosti, posebno pri prvim koracima nakon dužeg mirovanja ili spavanja. Ovaj problem je česta pojava kod osoba koje previše vremena provode u stojećem položaju, kao i kod sportista, naročito onih koji trče ili skaču.

Uzroci nastanka petnog trna

Petni trn nastaje usled prekomernog pritiska na petnu kost, što dovodi do nakupljanja kalcijuma na njenoj osnovi i formiranja koštane izrasline. Glavni faktori rizika uključuju prekomerna opterećenja i dugotrajno stajanje, koje su česte kod profesionalnih radnika i sportista, kao i nepravilno držanje ili biomehaničke probleme poput ravnih stopala i nepravilne raspodele težine pri hodu. Gojaznost dodatno povećava pritisak na zglobove i stopala, dok neudobna obuća, poput preuskih ili tvrdih cipela, može izazvati dodatni pritisak na petu. Povrede stopala, uključujući istegnuća ili prelome, često dovode do stvaranja abnormalnih koštanih izraslina tokom oporavka, dok starosne promene, smanjena elastičnost tkiva i postojeći problemi s mišićima i ligamentima povećavaju rizik od razvoja trna kod starijih osoba.

Prekomerna fizička aktivnost, posebno kod sportova poput trčanja, skakanja ili tenisa, može izazvati intenzivan stres na stopalo i doprineti nastanku ovog problema. Pravovremen tretman i adekvatna prevencija ključni su za smanjenje rizika i kontrolu simptoma povezanih s petnim trnom.

Simptomi petnog trna

Simptomi se obično javljaju iznenada, a najistaknutiji je oštar bol u peti koji se javlja pri hodanju, naročito pri svakom koraku. Bol može biti oštar i probadajući, ali i tup, i obično se pogoršava nakon dužeg stajanja ili ujutro nakon buđenja, kada je stopalo još uvek ukočeno. Zona bola u peti je obično bolna i na dodir (palpaciju), a često dolazi i do otoka. U nekim slučajevima, otok može preći i šire, obuhvatajući celu petu, stvarajući oblik koji podseća na potkovicu. Iako se najčešće javlja samo na jednoj nozi, petni trn može biti prisutan i na obe strane, simetrično, što izaziva dodatnu nelagodnost prilikom hodanja.

Lečenje petnog trna

Petni trn se dijagnostikuje rentgenskim snimkom, koji pomaže u potvrdi prisutnosti koštane izrasline na petnoj kosti. Na osnovu snimka i temeljnog fizijatrijskog pregleda, lekar će prepisati terapiju za lečenje petnog trna.

Lečenje petnog trna obuhvata niz fizikalnih terapija, uključujući:

  • Ultrazvučna terapija sa većim dozama ultrazvuka, koja ima funkciju da razbije kalcifikat koristeći talase koji, poput metoda za razbijanje kamenčića u bubrezima, prodiru kroz tkivo i razgrađuju nakupljeni kalcijum.
  • Elektroterapija (IFS, TENS), koja je usmerena na smanjenje bola kroz primenu električnih impulsa, koji pomažu u opuštanju mišića i umanjuju osećaj nelagodnosti.
  • Laserska terapija, koja ima antiagregaciono delovanje na kalcifikat i pomaže u smanjenju upale, potstičući regeneraciju tkiva.
  • Krioterapija i magnetoterapija, koje poboljšavaju cirkulaciju u okolnim tkivima, čime se ubrzava proces oporavka i smanjuje otok i bol.

Iako je početna faza fizikalne terapije često bolna, pacijenti brzo primete poboljšanje. Zbog sklonosti da se petni trn povremeno ponovo pojavi, preporučuje se ponavljanje terapije dva do tri puta godišnje kako
bi se održali rezultati.

Osim terapija, pacijentima se savetuje nošenje specijalnih uložaka koji imaju otvor na mestu gde je trn, čime se smanjuje pritisak na osetljivo područje. Takođe, nošenje udobne obuće sa dobrom amortizacijom
može značajno doprineti smanjenju nelagodnosti izazvane hodanjem po tvrdoj podlozi.

Zakažite pregled u Specijalističkoj ordinaciji za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Lumbago

Fiksni: +381 11 785 70 30
Mobilni: +381 62 785 703
Email: office@lumbago.rs
Adresa: Kraljice Natalije 11, 11000 Beograd

Možda vas bude zanimalo

Koksartroza – bol u kuku

Koksartroza je degenerativno oboljenje zgloba kuka koje se najčešće javlja kod starijih osoba, ali se može pojaviti i kod mlađih zbog različitih faktora kao što su povrede, infekcije ili urođene deformacije. Oboljenje započinje postepenim gubitkom zglobne hrskavice, što dovodi do sužavanja zglobnog prostora i stvaranja osteofita (koštanih struktura koje podsećaju na trn) koji uzrokuju dodatnu nelagodnost. Kako bolest napreduje, dolazi do sve većeg ograničenja pokreta i ukočenja zgloba kuka, što može značajno uticati na svakodnevne aktivnosti i kvalitet života pacijenta.

Pročitaj više
Artorza

Artroza

Artroza je hronično degenerativno oboljenje zglobova. Ove promene se sreću na lumbalnom i cervikalnom delu kičmenog stuba, kukovima, kolenima, stopalima, šakama i prstima. Artroza se smatra kao jedno od najčešćih reumatskih stanja i javlja se u nekim sredinama čak 70% kod populacije iznad 50 godina.

Pročitaj više

Ravni tabani kod dece i odraslih: Uzroci, posledice i rešenja

Ravna stopala, ili pes planus, predstavljaju deformitet u kojem je svod stopala spušten ili potpuno ravan, pa se cela ili skoro cela površina tabana oslanja na podlogu. Kod osoba sa ravnim tabanima, unutrašnji deo stopala dotiče tlo prilikom hodanja ili stajanja. Ovo stanje može biti prisutno od rođenja ili se razviti s vremenom, najčešće zbog slabljenja mišića, ligamenata ili povreda.

Pročitaj više
Gonartroza

Gonartroza: Kada bol u kolenu postane svakodnevica – rešenje postoji!

Gonartroza, poznata i kao osteoartritis kolena, je hronična, degenerativna bolest koja pogađa zglobnu hrskavicu kolena. Hrskavica, koja normalno omogućava glatko kretanje zgloba i ublažava udarce, tokom vremena postaje istanjena, neravna i fragmentirana. Ovaj proces izaziva povećano trenje u zglobu, što rezultira bolom, ukočenošću i smanjenom pokretljivošću. Kako bolest napreduje, dolazi do promena na kosti, uključujući stvaranje osteofita, odnosno koštanih izraslina, koje dodatno povećavaju nelagodnost i ograničavaju funkciju zgloba.

Pročitaj više
Diskus hernija

Diskus hernija nije kraj: Lečenje koje vraća pokret bez operacije

Diskus hernija, poznata i kao hernija diska ili prolaps diska, predstavlja stanje u kojem dolazi do pomeranja ili pucanja intervertebralnog diska u kičmenom stubu. Diskovi, koji se nalaze između pršljenova, sastoje se od spoljašnjeg čvrstog prstena (annulus fibrosus) i unutrašnjeg gelastog jezgra (nucleus pulposus). Njihova glavna uloga je amortizacija pritiska na kičmu prilikom hodanja, trčanja, skakanja ili sedenja, omogućavajući fleksibilnost kičmenog stuba.

Pročitaj više