Diskus hernija nije kraj: Lečenje koje vraća pokret bez operacije

Šta je diskus hernija?

Diskus hernija, poznata i kao hernija diska ili prolaps diska, predstavlja stanje u kojem dolazi do pomeranja ili pucanja intervertebralnog diska u kičmenom stubu. Diskovi, koji se nalaze između pršljenova, sastoje se od spoljašnjeg čvrstog prstena (annulus fibrosus) i unutrašnjeg gelastog jezgra (nucleus pulposus). Njihova glavna uloga je amortizacija pritiska na kičmu prilikom hodanja, trčanja, skakanja ili sedenja, omogućavajući fleksibilnost kičmenog stuba.

Kod diskus hernije, disk pritiska nervne korenove ili kičmenu moždinu, u manjoj ili većoj meri, što uzrokuje bol, slabost, utrnulost ili promene osećaja u delovima tela koje ti nervi inervišu. Bol je često oštar, žareći i može se širiti duž ekstremiteta.

Diskus hernija se obično razvija kao posledica starenja diska, jer oni postepeno gube elastičnost i vlažnost, što povećava rizik od pucanja. Degenerativne promene na kičmenim pršljenovima i na diskovima mogu dovesti do smanjenja visine diska i sužavanja prostora između pršljenova, što dodatno doprinosi pojavi hernije.

Ovo stanje može biti vrlo bolno i dovodi do značajnog smanjenja kvaliteta života, ali se simptomi i posledice mogu ublažiti pravovremenom dijagnozom i adekvatnim tretmanom.

Uzroci diskus hernije

Uzroci diskus hernije su raznovrsni, i povezani su sa starenjem i degenerativnim promenama na kičmenom stubu. Kako starimo, intervertebralni diskovi gube elastičnost i vlagu, što ih čini sklonijim pucanju ili pomeranju.

Najčešći uzroci diskus hernije mogu uključivati:

  • Povrede: Nagli pokreti, podizanje teških predmeta ili nezgodni padovi.
  • Prekomerno opterećenje kičmenog stuba: Dugotrajno sedenje, posebno u lošem položaju, težak fizički rad, nepravilno treniranje neadekvatno
    prilagođeno muskulaturi
  • Prekomerna telesna težina: Višak kilograma dodatno opterećuje kičmu
  • Nedostatak fizičke aktivnosti: Oslabljeni mišići kičme smanjuju stabilnost i povećavaju rizik od povreda
  • Loše držanje: Nepravilno držanje tela može biti jedna od predispozicija za nastanak diskus hernije
  • Genetska predispozicija: Usled slabije strukture kičmenog stuba

Simptomi diskus hernije

Karakteristični simptomi diskus hernije uključuju bol i jutarnju ukočenost. Pacijenti često imaju poteškoće s dugotrajnim sedenjem, stajanjem ili hodanjem. Kada se bol javi, mišići sa obe strane kičmenog stuba su u spazmu, što je prirodan način na koji telo pokušava da zaštiti povređeno područje. Zbog nemogućnosti pronalaženja bezbolnog položaja, pacijenti se često suočavaju i s problemima sa spavanjem.

Diskus hernija lumbalnog dela kičme najčešće se manifestuje bolom u donjem delu leđa, koji se pogoršava pri pokretima kao što su savijanje i okretanje. Pacijenti često osećaju jak bol koji se širi duž noge, zahvatajući zadnjicu i stopalo, što može otežati hodanje i kretanje. U najtežim slučajevima može doći i do gubitka kontrole nad bešikom, a bol može biti toliko intenzivan da pacijent nije u stanju da se samostalno kreće ili obavlja svakodnevne aktivnosti.

Simptomi diskus hernije vratnog dela kičme uključuju bol u vratu, koji se može proširiti na ramena i ruke. Bol je često praćen trnjenjem, slabošću mišića, a neretko se mogu javiti vrtoglavice i glavobolje.

Lečenje

Lekar postavlja dijagnozu diskus hernije na osnovu anamneze, kliničkog pregleda i dopunske dijagnostike, uključujući rentgen i magnetnu rezonancu. Na osnovu ovih nalaza, propisuje odgovarajuću terapiju u skladu sa stanjem pacijenta. Ako se jave motorni ili senzitivni ispadi nerva, obavlja se elektromioneurografija (ENMG) za detaljniju procenu.

Samo lećenje obuhvata trakciju kičme tj. spinalnu ili cervikalnu dekompresiju. Takodje obavezna je i fizikalna terapija koja služi da smanji bol i spazam mišića, kao pripremna procedura za ekstenziju kičme. Najčešće je potrebno uraditi 10 tretmana, u zaviosnosti od težine stanja. Svrha tih terapija je da reši uzrok problema, smanji li potpuno popusti priisak na nerv kako bi simptomi vremenom nestali. Pacijentima se savetuje da obavljaju kontrolu stanja na 6 meseci i da se trakcija ponavlja u početku na 6 meseci, a kasnije na godinu dana. Nakon zavšenih tretmana trakcije pacijent se oprezno uvodi u kineziterapiju odnosno vodjene vežbe sa fizioterapeutom.

Ovaj pristup lečenju sprečava rizike, velike troškove i nepredvidljive ishode vezane za operaciu. Međutim, ako je prolaps diska takav da ugrožava kičmenu moždinu i život pacijenta, može biti neophodna hirurška intervencija, nakon koje je takođe potrebna fizikalna terapija.

Zakažite pregled u Specijalističkoj ordinaciji za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Lumbago

Fiksni: +381 11 785 70 30
Mobilni: +381 62 785 703
Email: office@lumbago.rs
Adresa: Kraljice Natalije 11, 11000 Beograd

Možda vas bude zanimalo

Koksartroza – bol u kuku

Koksartroza je degenerativno oboljenje zgloba kuka koje se najčešće javlja kod starijih osoba, ali se može pojaviti i kod mlađih zbog različitih faktora kao što su povrede, infekcije ili urođene deformacije. Oboljenje započinje postepenim gubitkom zglobne hrskavice, što dovodi do sužavanja zglobnog prostora i stvaranja osteofita (koštanih struktura koje podsećaju na trn) koji uzrokuju dodatnu nelagodnost. Kako bolest napreduje, dolazi do sve većeg ograničenja pokreta i ukočenja zgloba kuka, što može značajno uticati na svakodnevne aktivnosti i kvalitet života pacijenta.

Pročitaj više
Gonartroza

Gonartroza: Kada bol u kolenu postane svakodnevica – rešenje postoji!

Gonartroza, poznata i kao osteoartritis kolena, je hronična, degenerativna bolest koja pogađa zglobnu hrskavicu kolena. Hrskavica, koja normalno omogućava glatko kretanje zgloba i ublažava udarce, tokom vremena postaje istanjena, neravna i fragmentirana. Ovaj proces izaziva povećano trenje u zglobu, što rezultira bolom, ukočenošću i smanjenom pokretljivošću. Kako bolest napreduje, dolazi do promena na kosti, uključujući stvaranje osteofita, odnosno koštanih izraslina, koje dodatno povećavaju nelagodnost i ograničavaju funkciju zgloba.

Pročitaj više
Trnjenje u šakama

Trnjenje u šakama? Evo šta stoji iza cervikobrahijalnog sindroma

Trnjenje šaka jedan je od karakterističnih simptoma cervikobrahijalnog sindroma, stanja koje obuhvata niz tegoba u predelu vrata, ramenog pojasa i ruku. Pored bola koji se javlja u vratu, bol može zračiti ka ramenima i duž ruku, i biti prisutan sa obe strane tela ili samo na jednoj strani. Često su prisutne parestezije – osećaj trnjenja ili peckanja – koje se mogu protezati duž ruku sve do prstiju.

Pročitaj više
Facijalis

Paraliza facijalnog nerva: Koraci ka ponovnom osmehu

Nervus facialis, ili facijalni nerv, odgovoran je za inervaciju mišića lica, čime omogućava pokrete potrebne za izraze lica, kao i za žvakanje i druge važne funkcije. Paraliza nerva facialis predstavlja potpuni gubitak funkcije mišića jedne strane lica, što dovodi do nemogućnosti pomeranja tih mišića. Ova ozbiljna posledica često rezultira asimetrijom lica, sa padanjem uglova usana, nemogućnošću zatvaranja oka i drugim promenama u izrazu. S druge strane, pareza nerva facialis označava delimičnu slabost mišića na jednoj strani lica, koja može uzrokovati lakšu asimetriju i otežano kretanje lica, ali ne u potpunosti.

Pročitaj više

Korak po korak: Vaš vodič za oporavak posle preloma

Prelom kosti nastaje usled dejstva spoljašnje sile na kost, prevazilazeći njenu čvrstinu, što dovodi do prekida kontinuiteta koštanog tkiva. To je ozbiljna telesna povreda koja, u zavisnosti od vrste i težine preloma, može izazvati značajan gubitak funkcionalnosti i pokretljivosti. Neki prelomi mogu dovesti do visokog stepena invaliditeta, dok se kod drugih može očekivati određeni stepen funkcionalnog oštećenja.

Pročitaj više