Teniski lakat – slaba tačka i stomatologa, hirurga, stolara, ali i programera…

Šta je teniski lakat

Teniski lakat (epikondilitis lateralis) predstavlja oštećenje mišića i ligamenata podlaktice usled njihovog prekomernog naprezanja, pri čemu se bol javlja na spoljašnjoj strani lakta. Ovo stanje nastaje zbog prenaprezanja tetiva koje povezuju opružače šake i prstiju sa laktom.

Iako nosi naziv teniski lakat, pored tenisera od njega boluju i i hirurzi, stomatolozi, farbari, stolari, vodoinstalateri i osobe koje dugo vremena rade za računarom. Učestale mišićne kontrakcije dovode do hroničnog prenaprezanja mišićno-tetivnog aparata, smanjene vaskularizacije i upalnog procesa na tetivama koje se pripajaju oko zgloba lakta. Glavni simptomi koji se javljaju su bol u predelu lakta sa spoljašnje strane, slabost mišića podlaktice i ograničenost pokreta u tom zglobu.

Teniski i golferski lakat – razlike koje treba znati

Kod bolnog stanja koje se naziva golferski lakat dolazi do bola na mestu gde se tetive podlaktice spajaju sa koštanim delom na unutrašnjoj strani lakta, dok je bol kod teniskog lakta usmeren ka spoljašnjoj strani lakta, na mestu pripoja tetiva opružača šake i prstiju.

Uzroci koji dovode do nastajanje teniskog lakta

Najčešći uzrok teniskog lakta su ponavljajući pokreti ručnog zgloba i prstiju. Naziv teniski lakat potiče usled snažnih udaraca reketom prilikom igranja tenisa koji se ponavljaju i izazivaju naprezanje mišića i tetiva podlaktice. Takodje loša tehnika prilikom udarca forhenda stavlja dodatni stres na tetive i mišiće podlaktice. Neadekvatna sportska oprema, kao što su pretežak reket ili pogrešan tip loptice, može dodatno povećati pritisak na tetive lakta.Isti slučaj je sa sportovima kao što su golf, badminton, skvoš i slično. Medjutim ovo oboljenje može biti problem kod mnogih manuelnih zanimanja, gde se svakodnevno ponavljaju odredjeni pokreti specificni za tu struku. U pitanju su hirurzi, stomatolozi, vodoinstalateri, mehaničarski poslovi jer ovi poslovi često zahtevaju stiskanje alatki i obrtanje ručnog zgloba.

Rad za računarom

Rad za računarom takođe može doprineti razvoju teniskog lakta. Dugotrajno korišćenje miša i tastature stavlja pritisak na mišiće i tetive podlaktice, naročito kada ruka nije pravilno podržana ili kada se koristi prevelika sila pri tipkanju i kliktanju.

Naglo povećanje fizičke aktivnosti

Naglo povećanje fizičke aktivnosti ili intenziteta vežbanja može izazvati oštećenje mišića i tetiva, posebno kod osoba koje nisu u kondiciji. Na primer, osobe koje iznenada počnu sa intenzivnim treningom ili podizanjem težih predmeta bez adekvatne pripreme često su podložnije razvoju ovog stanja. Slabi mišići podlaktice ili neravnomerno razvijeni mišići oko lakta dodatno povećavaju rizik jer ne mogu adekvatno raspodeliti pritisak tokom aktivnosti, što povećava verovatnoću prenaprezanja. Takođe, povrede ili manje upale u prošlosti mogu oslabiti tetive i mišiće, čineći ih sklonijim razvoju teniskog lakta ako dođe do ponovljenog stresa.

Starosne promene

Starosne promene takođe igraju značajnu ulogu, jer tetive s godinama postaju manje elastične i podložnije oštećenju. Osobe starije od 30 godina su posebno u riziku jer njihove tetive lakše podležu stresu i postaju podložnije povredama.

Simptomi teniskog lakta

Teniski lakat (epikondilitis lateralis) obično počinje blagim, povremenim bolom na spoljašnjoj strani lakta. Kako se stanje pogoršava, bol može postati stalna i intenzivna, ometajući svakodnevne aktivnosti.

Simptomi koji se javljaju kao najučestaliji su:

  • Bol na spoljašnjoj strani lakta – Najčešći simptom je bol ili osećaj pečenja u predelu gde se tetive mišića podlaktice vezuju za kost lakta. Bol se obično pogoršava tokom aktivnosti koje uključuju pokrete ručnog zgloba ili prstiju.
  • Slabost i osećaj umora u podlaktici – Oštećenje mišića podlaktice može uzrokovati slabost koja otežava obavljanje svakodnevnih zadataka kao što su podizanje predmeta, držanje šoljice, rukovanje ili nošenje torbe.
  • Gubitak snage u šaci – Osobe sa teniskim laktom često primete smanjenje snage u šaci, što dodatno ometa aktivnosti koje zahtevaju stisak ili kontrolu prstiju, poput okretanja kvake, hvatanja ili šrafljenja.
  • Širenje bola – Bol iz lakta može se proširiti ka nadlaktici ili naniže ka podlaktici, izazivajući dodatnu nelagodnost i slabost u ruci.
  • Povećana osetljivost – Dodir ili pritisak na spoljašnju stranu lakta može izazvati neprijatan osećaj ili bol čak i pri blagom kontaktu.
  • Ograničena pokretljivost – U težim slučajevima može doći do ukočenosti lakta ili smanjenja opsega pokreta, što dodatno otežava korišćenje ruke u svakodnevnim aktivnostima.
  • Poteškoće pri izvođenju specifičnih pokreta – Aktivnosti poput bacanja, hvatanja, okretanja ručke ili šrafljenja postaju bolne i otežane zbog slabosti i nelagodnosti u zglobu. Simptomi teniskog lakta obično se razvijaju postepeno, ali bez odgovarajućeg tretmana ili odmora mogu brzo napredovati do faze kada bol postaje toliko intenzivan da onemogućava obavljanje uobičajenih životnih aktivnosti

Lečenje (terapija) teniskog lakta

Oporavak kod oboljenja lakta odvija se kroz četiri faze. Lekar specijalista na osnovu pregleda određuje nivo oboljenja i propisuje odgovarajuću fizikalnu terapiju. Ova terapija obuhvata različite procedure koje ublažavaju bol, uklanjaju njegov uzrok, usporavaju progresiju bolesti i pomažu revitalizaciji tkiva. Ako je bolest u poodmaklom stadijumu, terapije se prilagođavaju dok se ne postigne oporavak tkiva. Važno je započeti terapiju što ranije, dok je bol još uvek blag, jer to omogućava brže postizanje željenih rezultata. Tokom lečenja, neophodno je smanjiti fizičke aktivnosti koje uključuju podizanje predmeta i rotiranje, a sportisti bi trebalo u potpunosti da obustave treninge.

Lečenje se obavlja sa ciljem poboljšanja lokalne cirkulacije, regeneracije tkiva i smanjenja bola a od terapijskih metoda se primenjuju ultrazvuk, laser, elektroterapija (interferentne struje, dijadinamičke struje, elektrostimulacija i TENS), magnet i krio-masaža. Proces rehabilitacije može potrajati, u zavisnosti od vremena proteklog od prvih simptoma do početka lečenja.

Krio-masaža

Dodatne mere koje možete sami primeniti kod teniskog ili golferskog lakta uključuju krio-masažu ledom 2-3 minuta, nakon čega je potrebno osušiti lakat i umotati ga u peškir na 10 minuta kako bi se temperatura tkiva normalizovala. Korisna je i kompresija elastičnim zavojem za stabilizaciju lakta.

Vežbe nakon terapije

Nakon izlečenja, sprovode se vežbe za jačanje muskulature obe ruke pod nadzorom fizioterapeuta. Vežbe se prilagođavaju nivou oboljenja, telesnoj konstituciji, navikama i svakodnevnim aktivnostima pacijenta. U slučaju kada bolest napreduje do deformiteta zgloba ili priraslina tetiva za kost, neophodna je hirurška intervencija, nakon koje oporavak može trajati do šest meseci.

Zakažite pregled u Specijalističkoj ordinaciji za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Lumbago

Fiksni: +381 11 785 70 30
Mobilni: +381 62 785 703
Email: office@lumbago.rs
Adresa: Kraljice Natalije 11, 11000 Beograd

Možda vas bude zanimalo

Ravni tabani kod dece i odraslih: Uzroci, posledice i rešenja

Ravna stopala, ili pes planus, predstavljaju deformitet u kojem je svod stopala spušten ili potpuno ravan, pa se cela ili skoro cela površina tabana oslanja na podlogu. Kod osoba sa ravnim tabanima, unutrašnji deo stopala dotiče tlo prilikom hodanja ili stajanja. Ovo stanje može biti prisutno od rođenja ili se razviti s vremenom, najčešće zbog slabljenja mišića, ligamenata ili povreda.

Pročitaj više
Artorza

Artroza

Artroza je hronično degenerativno oboljenje zglobova. Ove promene se sreću na lumbalnom i cervikalnom delu kičmenog stuba, kukovima, kolenima, stopalima, šakama i prstima. Artroza se smatra kao jedno od najčešćih reumatskih stanja i javlja se u nekim sredinama čak 70% kod populacije iznad 50 godina.

Pročitaj više

Bolna peta? Evo kako se nositi sa petnim trnom

Petni trn (Calacar calcanei) je koštana izraslina koja se formira na petnoj kosti, često u obliku malog trna ili šiljka. Nastaje usled prekomernog nakupljanja kalcijuma na delu pete koji je podložan stalnom pritisku. Ovaj proces često je posledica preopterećenja stopala, dugotrajnog stajanja ili nepravilnog hodanja. Kalcifikat, koji se formira u ovom području, vrši pritisak na okolno meko tkivo, izazivajući bol, upalu i iritaciju.

Pročitaj više
Diskus hernija

Diskus hernija nije kraj: Lečenje koje vraća pokret bez operacije

Diskus hernija, poznata i kao hernija diska ili prolaps diska, predstavlja stanje u kojem dolazi do pomeranja ili pucanja intervertebralnog diska u kičmenom stubu. Diskovi, koji se nalaze između pršljenova, sastoje se od spoljašnjeg čvrstog prstena (annulus fibrosus) i unutrašnjeg gelastog jezgra (nucleus pulposus). Njihova glavna uloga je amortizacija pritiska na kičmu prilikom hodanja, trčanja, skakanja ili sedenja, omogućavajući fleksibilnost kičmenog stuba.

Pročitaj više

Osteoporoza: Tihi neprijatelj vaših kostiju – Preduzmite korake na vreme!

Osteoporoza je progresivna metabolička bolest kostiju koja karakteriše smanjenje koštane mase i poremećaj u strukturi koštanog tkiva. Ove promene uzrokuju smanjenje gustine i kvaliteta kostiju, čineći ih krhkim, slabijim i podložnijim lomovima čak i pri minimalnoj traumi. Bolest ima značajan uticaj na zdravlje i kvalitet života obolelih, s obzirom na to da frakture povezane s osteoporozom, posebno u području kuka, kičme i zapešća, mogu izazvati ozbiljne komplikacije, uključujući gubitak pokretljivosti.

Pročitaj više

Koksartroza – bol u kuku

Koksartroza je degenerativno oboljenje zgloba kuka koje se najčešće javlja kod starijih osoba, ali se može pojaviti i kod mlađih zbog različitih faktora kao što su povrede, infekcije ili urođene deformacije. Oboljenje započinje postepenim gubitkom zglobne hrskavice, što dovodi do sužavanja zglobnog prostora i stvaranja osteofita (koštanih struktura koje podsećaju na trn) koji uzrokuju dodatnu nelagodnost. Kako bolest napreduje, dolazi do sve većeg ograničenja pokreta i ukočenja zgloba kuka, što može značajno uticati na svakodnevne aktivnosti i kvalitet života pacijenta.

Pročitaj više